Haskap ili sibirska borovnica je novija jagodičasta voćna vrsta na našem podneblju podrijetlom iz sjeveroistočne Azije. Za haskap se koriste još nazivi: majska jagoda, medena borovnica i kamčatska jagoda. U prirodi raste u Rusiji, Kini i Japanu gdje postoji duga tradicija uzgoja i konzumacije te voćne vrste. Zbog svoje iznimne otpornosti na niske temperature i štetnike te zbog svog jedinstvenog okusa i bogatih nutritivnih vrijednosti sve se više uzgaja u Europi, a zadnjih desetak godina i u našim krajevima.
Grm haskapa
Haskap je višegodišnja grmolika biljka. Grmovi haskapa su listopadni i mogu narasti od 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu. Grmovi mogu biti plodonosni i do 30 godina stoga haskap ubrajamo u dugovječne biljke. Grm haskapa je vrlo otporan na niske temperature. Tijekom zime može podnijeti i do -47 °C. Cvate rano, ponekad još i pod snijegom, čak i pri temperaturama ispod 0 °C. Otvoreni cvjetovi mogu podnijeti i do – 10 °C bez ikakvih posljedica. Haskap nije samooplodna voćna vrsta te treba saditi barem dvije do tri različite sorte zajedno. Grmovi najbolje uspijevaju na sunčanim položajima s dobro ocijeđenim i vlažnim tlom bogatim organskim tvarima. Idealan PH tla za uzgoj haskapa je 5,5 do 7 stoga bi bilo dobro prije sadnje napraviti analizu tla. Grmovi nipošto ne podnose tla koja dugo zadržavaju vodu jer dolazi do propadanja biljaka. S jednog grma može se ubrati i do 5 kilograma haskapa, a svoju punu rodnost dostiže u šestoj godini nakon sadnje. Grmovi haskapa uglavnom nisu podložni štetnicima stoga ih nije potrebno tretirati pesticidima što haskap čini idealnom kulturom za ekološki uzgoj. Grmove je potrebno redovito zalijevati, prihranjivati i pomlađivati orezivanjem.
Plod haskapa
Haskap ubrajamo u bobičasto voće. Plavo-ljubičaste je boje i jedinstvenog slatko – kiselog okusa intenzivne arome. Oblik, veličina i okus plodova varira od sorte do sorte stoga oni mogu biti sitniji ili krupniji, slađi ili kiseliji, okrugli ili duguljasti. Prema svojim karakteristikama, neki plodovi su pogodniji za konzumaciju u svježem obliku, a neki za preradu. Prije sadnje svakako bi se trebalo dobro informirati o samim sortama i okusima njihova ploda. Pošto haskap cvjeta i pod snijegom na jako niskim temperaturama, plodovi haskapa počinju dozrijevati već polovicom svibnja stoga haskap predstavlja najranije voće koje dolazi u stadij zrelosti nakon zimskog mirovanja.
Upotreba haskapa
Haskap je voćna vrsta koja zbog svoje karakteristične teksture i aromatičnog okusa ima široku upotrebu. Najčešće se konzumiraju svježi plodovi haskapa pošto haskap dozrijeva već sredinom svibnja i prvo je voće koje dolazi nakon zimskog mirovanja. Svježi plodovi mogu se koristiti za izradu smoothieja, voćnog jogurta, sladoleda, kao dodatak u zobenim kašama i raznim kolačima. Plodovi se mogu i preraditi. Najčešće se prerađuju, uz dodatak šećera, u pekmez i sirup za razrjeđivanje. Od tiještenih plodova nastaje čisti matični sok koji svakodnevnom konzumacijom ima pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. Od ostalih prerađevina, haskap je idealan za izradu octa, likera, vina pa čak i piva. Bobice se mogu i sušiti te se takve koristiti u svakodnevnoj prehrani. Široka je lepeza mogućnosti kako koristiti haskap u svojoj prehrani, no bez obzira na koji se način koristi, haskap ima znanstveno dokazani blagotvorni utjecaj na naše zdravlje.
